Neki od najpoznatijih slikara su…?

POZNATI SLIKARI

“Svaki umjetnik živi u, mogli bismo slobodno reći, vlastitoj sjeni – sjeni svojih djela i slika koje govore umjesto njega.”

CLAUDE MONET

Oscar Claude Monet je najdosljedniji francuski slikar impresionizma.

PIERRE AUGUSTE RENOIR

Pierre-Auguste Renoir, francuski slikar i jedan od najistaknutijih predstavnika impresionizma; otac slavnog filmskog redatelja, Jeana Renoira.

AUGUSTE RODIN

François-Auguste-René Rodin je bio jedan od vjerojatno najosporavanijih kipara svojega doba, ali i jedini koji je mogao podnijeti laskavu i gotovo nepodnošljivo tešku usporedbu. Rodin je poznat kao jedan od najvećih umjetnika svog vremena.

HENRI MATISSE

Henri-Émile-Benoît Matisse, francuski slikar, grafičar, kipar i dekorater.

PABLO PICASSO

Pablo Picasso bio je španjolski slikar, suosnivač kubizma i jedan od najpoznatijih umjetnika 20. stoljeća.

Šta je to umjetnost i zašto je potrebna?

Svima je poznata privlačna snaga umjetnosti. Ona, međutim, ima i određenu društvenu funkciju: stvara mogućnost za zaradu, nadahnjuje ljude vjerom, oplemenjuje našu okolinu i podiže ugled pojedinca i zajednice. Prije nego što razmotrimo ulogu umjetnosti u ljudskome društvu, valjalo bi se kratko podsjetiti koliko umjetnost ima rodova.

Riječ „umjetnost“ upotrebljava se gdjekad samo za likovnu umjetnost, štoviše samo za slikarstvo, ali ćemo se ovdje tom riječju poslužiti u mnogo širem smislu. U umjetnost ubrajamo slikarska i kiparska djela, ali i djela primijenjene umjetnosti (keramika, tapiserija, dekorativni elementi na zgradama) te arhitektonska djela kao plod građevnog umijeća.

Umjetnost, osim toga, obuhvaća i golemo područje književnosti: pjesme, romane, eseje, biografije, autobiografije i zbirke pjesama. Tu su i scenske umjetnosti: kazalište i filmovi, kao i televizijske serije. U umjetnost spada i glazba – od narodne do klasične, sa svim vrstama popularne glazbe. Neki se od tih rodova, naravno, preklapaju. Tako je opera spoj glazbe i drame, uz obilnu primjenu dekorativnih umjetnosti pri izradi kostima i kulisa, a freske bismo mogli smatrati plodom i slikarstva i dekorativne umjetnosti.

Neki od tih rodova umjetnosti – što se napose odnosi na film i televiziju – razvili su se tek nedavno. Drugi su na svijetu još od pretpovijesnog doba. Većina dokaza o drevnoj umjetnosti za na nas je, naravno, potpuno izgubljena; tako da ne znamo ništa o glazbi pretpovijesnih naroda, kao ni o pričama što su ih oni pričali oko logorskih vatri. Ipak se uspjelo sačuvati nešto slika i djela dekorativne umjetnosti.

Pritom mislimo na špiljske slikarije, rezbarije u kosti i bjelokosti, kao i na kasnije figurice od pečene zemlje. Osim toga su antropolozi proučavajući urođenička plemena diljem svijeta zapisali i njihove pjesme, priče i obrede, koji nisu zanimljivi tek sami po sebi nego nam daju i naslutiti kako je bilo mjesto tih nestalnih oblika umjetnosti kod pretpovijesnih naroda.

Ljudima je umjetnost potrebna jer ljudi uvijek imaju potreba za ljiepim, za estetikom. Koristimo umjetnost kao ukras i svakodnevno uljepšavamo svoje živote sa njom, bilo to da smo vidjeli lijepu sliku, čuli smirujuću melodiju ili pročitali dio knjige koji nas je naveo da razmišljamo.

Ja smatram da je umjetnost veoma bitna čovječanstvu i da bez nje ne bi smo imali razne načine da ispoljimo našu kreativnost i osjećaje.

Create your website with WordPress.com
Get started